Kiropraktika

Saznaj što je novo u svijetu fizioterapije i kiropraktike.

Upute

Članke možeš čitati redom, a listu članaka možeš provjeriti u izborniku.

Objavljeno: 01.07.2025

copy

Što je fizioterapija?

Fizioterapija je medicinska grana koja pomaže ljudima vratiti i održati pokretljivost, snagu i funkciju tijela. Uz pomoć stručnjaka – fizioterapeuta – cilj je smanjiti bol, ubrzati oporavak i poboljšati kvalitetu života.

Fizioterapija koristi razne metode i tehnike, kao što su:

  • terapeutske vježbe za jačanje mišića i zglobova,
  • masaže i manualne tehnike za ublažavanje boli i napetosti,
  • elektroterapija i ultrazvuk za smanjenje upale i ubrzavanje oporavka,
  • edukacija o pravilnom držanju i pokretima kako bi se spriječile ozljede.

Ova terapija može pomoći kod različitih stanja, poput bolova u leđima i vratu, sportskih ozljeda, oporavka nakon operacija, neuroloških problema ili stanja poput artritisa.

Fizioterapija nije samo liječenje – ona je i prevencija. Redovita suradnja s fizioterapeutom može pomoći da ostanete aktivni, bezbolni i spremni za svakodnevne izazove.

Objavljeno: 01.07.2025

copy

Što je kiropraktika?

Kiropraktika je prirodna metoda liječenja koja se fokusira na zdravlje kralježnice i živčanog sustava. Cilj je otkloniti bolove, vratiti pokretljivost i poboljšati opće stanje tijela bez korištenja lijekova ili operacija.

Kiropraktičari koriste nježne, manualne tehnike za:

  • poravnanje kralježnice,
  • smanjenje napetosti u mišićima,
  • oslobađanje pritiska s živaca,
  • poboljšanje držanja i opće pokretljivosti.

Ova metoda je osobito učinkovita kod problema poput bolova u leđima, vratu, glavobolja, išijasa i drugih tegoba vezanih uz kralježnicu. Kada je kralježnica u pravilnom položaju, tijelo bolje funkcionira, što ubrzava proces oporavka i smanjuje rizik od novih ozljeda.

Kiropraktika nije samo za one s ozljedama – može pomoći svima koji žele održati svoje tijelo zdravim i pokretnim u svakodnevnom životu.

Objavljeno: 01.07.2025

copy

Što je kinesiotaping?

Kinesiotaping je tehnika koja koristi elastične trake (kinesio trake) za podršku mišićima, zglobovima i vezivnim tkivima, a pritom omogućava slobodno kretanje. Ova metoda nije samo za sportaše – može pomoći svima koji se nose s bolovima, ozljedama ili napetostima u tijelu.

Trake se postavljaju na kožu kako bi:

  • smanjile bol i oteklinu,
  • poboljšale cirkulaciju,
  • podržale mišiće i zglobove,
  • ubrzale oporavak nakon ozljeda.

Jedna od glavnih prednosti kinesiotapinga je to što ne ograničava pokretljivost, već tijelu pruža prirodnu podršku tijekom kretanja. Ova tehnika često se koristi kod bolova u leđima, ramenima, koljenima, istegnuća, ali i kod problema poput natečenosti ili loše posture. Uz pravilnu primjenu od strane stručnjaka, kinesiotaping može biti odličan dodatak terapijama i ubrzati vaš povratak svakodnevnim aktivnostima bez boli!

Objavljeno: 01.07.2025

copy

5 Najčešćih Grešaka U Držanju Tijela

I kako ih ispraviti

Naša svakodnevna aktivnost može ozbiljno utjecati na naše držanje tijela, a loše držanje nije samo pitanje estetike. Dugotrajno nepravilno držanje može izazvati bolove, nelagodu, pa čak i ozbiljne zdravstvene probleme. U ovom blog postu, razmotrit ćemo 5 najčešćih grešaka u držanju tijela i kako ih možete ispraviti pomoću fizioterapije.

1. Slabo držanje tijekom sjedenja

Svi smo se barem jednom zatekli kako sjedimo pogrbljeni, s rukama u krivom položaju dok koristimo mobitel ili računalo. To može uzrokovati napetost u leđima, vratu i ramenima, što dovodi do bolova i nelagode.

Kako ispraviti?

  • Pokušajte sjediti uspravno, s ravnim leđima i ramenima opuštenima. Ako je potrebno, koristite jastučiće za potporu donjeg dijela leđa.
  • Redovito ustajte i istežite se svaki sat, posebno ako puno vremena provodite ispred ekrana.
2. Pogrešno podizanje težih predmeta

Podizanje predmeta s pogrešnim položajem tijela može izazvati ozbiljne ozljede leđa, osobito u donjem dijelu leđa i kralježnici.

Kako ispraviti?

  • Kada podižete težak predmet, savijte koljena, a ne leđa. Držite predmet blizu tijela kako bi smanjili opterećenje na kralježnicu.
  • Iskoristite snagu nogu za podizanje, ne leđa.
3. Pogrešno držanje pri korištenju mobilnih uređaja

Dugotrajno gledanje u mobitel ili tablet može izazvati tzv. "tech neck" – bolove u vratu i gornjim leđima zbog gledanja prema dolje.

Kako ispraviti?

  • Podižite uređaj u visini očiju kako bi izbjegli sagnutost vrata.
  • Redovito pravite pauze i istežite vrat i ramena.
4. Spavanje u pogrešnom položaju

Spavanje u položaju koji nije anatomski ispravan može izazvati bolove u leđima i vratu.

Kako ispraviti?

  • Spavajte na boku ili na leđima s odgovarajućim jastukom koji podržava vašu kralježnicu.
  • Ako spavate na trbuhu, pokušajte to izbjegavati, jer taj položaj može naprezati vrat i leđa.
5. Prekomjerno stajanje ili hodanje

Iako se čini da je stajanje ili hodanje zdravije od sjedenja, dugotrajno stajanje može izazvati bolove u nogama, donjem dijelu leđa i stopalima.

Kako ispraviti?

  • Ako morate dugo stajati, povremeno promijenite položaj i koristite podlogu za noge.
  • Nosite udobne cipele s odgovarajućom potporom.

Zaključak

Ispravno držanje tijela nije samo estetski važan, već igra ključnu ulogu u očuvanju vašeg zdravlja i sprječavanju ozljeda. Ako primijetite bolove ili nelagodu, razmislite o tome kako se držite tijekom dana i napravite male promjene koje mogu značajno poboljšati vašu kvalitetu života. Uključivanje fizioterapije u svoj život može biti koristan korak ka održavanju pravilnog držanja i prevenciji bolova.

Za više savjeta i pomoći u korekciji držanja tijela, slobodno nas kontaktirajte i dogovorite konzultacije. Naš tim fizioterapeuta uvijek je tu da vam pomogne.

Objavljeno: 01.07.2025

copy

Kako Spriječiti i Liječiti Bolove U Leđima

Vodič za Održavanje Zdravih Leđa

Bolovi u leđima jedan su od najčešćih zdravstvenih problema, koji utječu na milione ljudi širom svijeta. Iako se bolovi u leđima mogu pojaviti zbog različitih razloga, postoje načini kako ih prevenirati, ublažiti ili potpuno izliječiti. U ovom blog postu podijelit ćemo korisne savjete o prevenciji i liječenju bolova u leđima, koji uključuju jednostavne promjene u životnim navikama, vježbe i fizioterapiju.

1. Redovita Tjelovježba

Jedan od najboljih načina za prevenciju bolova u leđima je redovita tjelovježba. Jačanje mišića leđa, trbuha i nogu može poboljšati vašu posturu i smanjiti opterećenje na kralježnicu.

Koje vježbe pomoći?

  • Plank – Ova vježba jača mišiće trupa i leđa.
  • Most – Pomaže u jačanju donjeg dijela leđa i stražnjice.
  • Ptica-pas – Aktivira mišiće leđa i trbuha, poboljšava ravnotežu.
2. Pravilan Položaj Tijela

Pravilan položaj tijela ključan je za sprječavanje bolova u leđima. Neispravno držanje, osobito prilikom sjedenja ili stajanja, može uzrokovati napetost u leđima i vratu.

Kako ispraviti položaj?

  • Kada sjedite, držite leđa uspravna, a noge savijene pod pravim kutom.
  • Redovito mijenjajte položaj tijekom rada ili sjedenja i ustajte svakih 30 minuta.
  • Pazite da vam ekran bude u visini očiju kako biste izbjegli pogrbljeno držanje.
3. Ispravno Podizanje Predmeta

Pogrešno podizanje teških predmeta može ozbiljno opteretiti vašu kralježnicu i izazvati bolove u leđima. Iako mnogi ljudi podižu predmete koristeći samo leđa, važno je koristiti noge i savijati koljena.

Kako podizati predmete sigurno?

  • Uvijek savijte koljena i držite predmet blizu tijela.
  • Izbjegavajte rotiranje tijela dok podižete teret.
  • Kada podižete nešto posebno teško, zamolite nekoga da vam pomogne.
4. Održavanje Zdrave Težine

Prekomjerna težina stavlja dodatno opterećenje na vašu kralježnicu, što može uzrokovati ili pogoršati bolove u leđima. Održavanje zdrave tjelesne mase može pomoći u smanjenju rizika od bolova u leđima.

Kako održati zdravu težinu?

  • Pratite uravnoteženu prehranu, bogatu voćem, povrćem i vlaknima.
  • Redovito vježbajte i pratite svoju tjelesnu aktivnost.
  • Izbjegavajte prejedanje i jedite manje obroke tijekom dana.
5. Posjetite Fizioterapeuta

Fizioterapija može biti izuzetno korisna u liječenju bolova u leđima. Fizioterapeut može odabrati terapije, vježbe i tehnike koje će pomoći u ublažavanju boli, jačanju mišića i poboljšanju fleksibilnosti.

Kako fizioterapija pomaže?

  • Fizioterapeut može koristiti manualnu terapiju za ublažavanje boli i napetosti u leđima.
  • Specijalizirane vježbe i terapije mogu poboljšati pokretljivost i spriječiti ponovne bolove.

Zaključak

Bolovi u leđima su česti, ali uz pravilnu prevenciju, ispravne navike i fizioterapiju, mnogi od tih problema mogu se spriječiti ili ublažiti. Ako osjećate bolove u leđima, ne odgađajte posjet fizioterapeutu, jer raniji tretman može pomoći u bržem oporavku i sprječavanju dugoročnih problema. Uzmite kontrolu nad zdravljem svojih leđa i započnite s preventivnim mjerama još danas!

Objavljeno: 06.07.2025

copy

Lumboišijalgija – Što je to i zašto se javlja?

Lumboišijalgija je jedno od najčešćih stanja modernog čovjeka – osobito među onima koji puno sjede, malo se kreću i imaju loše držanje tijela. Riječ je o kombinaciji boli u donjem dijelu leđa (lumbalni dio) i bolova koji se šire niz jednu nogu, zbog nadraženosti ili pritiska na ishijadični živac – najduži živac u ljudskom tijelu. Taj živac ide od donjeg dijela kralježnice, kroz stražnjicu i niz nogu sve do stopala.

Zašto dolazi do lumboišijalgije?

Glavni uzrok lumboišijalgije je kompresija živca – to znači da nešto pritišće živčani korijen, obično zbog problema s intervertebralnim diskom (npr. hernija diska), mišićnim spazmom, degenerativnim promjenama na kralježnici ili čak posturalnim disbalansom.

Osim problema u kralježnici, ishijadični živac može biti pritisnut i periferno – primjerice u području zdjelice ili stražnjice – što se također može očitovati sličnim simptomima.

Koji su simptomi?

Simptomi lumboišijalgije mogu varirati, ovisno o mjestu gdje je živac zahvaćen:

  • Trnci i žarenje u nozi
  • Oštra ili probadajuća bol koja ide iz leđa niz nogu
  • Slabost u nozi ili stopalu
  • Bol koja se pojačava pri sjedenju, kašljanju ili naglom pokretu

Ponekad bol zahvaća prednju stranu natkoljenice, a ponekad stražnju, ovisno o kojem živcu je riječ i gdje se nalazi pritisak. U težim slučajevima, bol i trnci mogu se proširiti sve do listova i prstiju stopala.

Tko je najviše pogođen?

Lumboišijalgija pogađa sve dobne skupine, ali je posebno česta kod:

  • osoba koje dugo sjede bez ergonomije (npr. uredski radnici)
  • fizički neaktivnih osoba
  • ljudi s viškom kilograma
  • onih koji nepravilno dižu terete
  • trudnica (zbog promjena u biomehanici tijela i hormonalnih utjecaja)

Zašto ne ignorirati simptome?

Ako se lumboišijalgija ne liječi, može doći do pogoršanja simptoma, uključujući kroničnu bol, mišićnu slabost pa čak i smanjenu kontrolu nad funkcijom nogu ili mokrenjem – što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.

Kako se pristupa liječenju?

Liječenje ovisi o uzroku, ali najčešće uključuje:

  • fizikalnu terapiju
  • manualne tehnike (mobilizacija kralježnice, masaža dubokih tkiva)
  • vježbe istezanja i jačanja mišića trupa i zdjelice
  • promjenu načina života – više kretanja, ergonomija sjedenja, pravilno podizanje tereta

U nekim slučajevima preporučuje se i dijagnostička obrada poput magnetske rezonance (MR), kako bi se točno utvrdilo mjesto kompresije živca.

Objavljeno: 01.07.2025

copy

Križobolja (Lumbalni bolni sindrom)

Više od obične boli u leđima

Križobolja, poznata i kao lumbalni bolni sindrom, označava skup simptoma boli i nelagode u donjem dijelu leđa i zdjelice. To je jedna od najčešćih tegoba suvremenog čovjeka i razlog brojnih posjeta liječnicima i fizioterapeutima. Za razliku od lumboišijalgije, kod križobolje ne dolazi do pritiska na živce, već je bol najčešće posljedica napetih mišića, lošeg držanja ili nedostatka gibanja.

Zašto nastaje križobolja?

Lumbalni dio kralježnice svakodnevno trpi velika opterećenja – od sjedenja, podizanja tereta pa sve do nepravilnih pokreta. Ako mišići trupa (core) nisu dovoljno snažni ili su u disbalansu, dolazi do preopterećenja kralježnice i stvaranja boli.

Čest uzrok su i:

  • nepravilno sjedenje
  • stres (koji uzrokuje napetost mišića)
  • slaba fleksibilnost kukova i zdjelice
  • statično držanje tijela tijekom dana

Kako prepoznati simptome?

Simptomi križobolje uključuju:

  • tupu ili oštru bol u donjim leđima
  • ukočenost pri sagibanju ili ustajanju
  • nelagodu nakon dužeg sjedenja ili stajanja
  • osjećaj zatezanja u zdjelici

Za razliku od išijasa, bol ne putuje niz nogu i nije vezana uz pritisak na živce.

Tko je u riziku?

Ovo stanje pogađa gotovo svakoga tijekom života, ali posebno:

  • osobe koje dugo sjede ili stoje
  • radnike s fizičkim naporima
  • starije osobe
  • osobe s lošom posturom

Kako se liječi?

U većini slučajeva križobolja se uspješno liječi bez lijekova, uz:

  • manualne terapije i masaže
  • ciljane vježbe za stabilizaciju trupa
  • edukaciju o pravilnom kretanju i držanju tijela

Ukoliko se zanemari, križobolja može postati kronična i uzrokovati dodatne komplikacije u svakodnevnom životu.

Objavljeno: 01.07.2025

copy

Cervikalni bolni sindrom

Kad bol iz vrata ide prema ramenima

Cervikalni bolni sindrom je skup simptoma koji se odnose na bol i nelagodu u području vrata i ramena. Najčešće se javlja kao tupa, stalna bol koja se širi iz vratne kralježnice prema ramenima, a ponekad i prema lopaticama. Važno je naglasiti da kod ovog sindroma nema pritiska na živčane korijenove, što ga razlikuje od drugih ozbiljnijih stanja poput cervikalne hernije.

Zašto nastaje?

Glavni uzroci cervikalnog bolnog sindroma su mišićni disbalansi i posturalne nepravilnosti. Dugotrajno sjedenje, spuštena ramena, gledanje u ekran i stres mogu uzrokovati napetost u vratu i ramenima, što dovodi do kronične boli.

Dodatni faktori uključuju:

  • slabost mišića leđa i lopatica
  • manjak pokretljivosti u gornjem dijelu kralježnice
  • pogrešan položaj glave pri radu ili spavanju

Koji su simptomi?

Najčešće se javlja:

  • tupa bol u vratu i ramenima
  • osjećaj zatezanja ili ukočenosti
  • umor u ramenima nakon sjedenja
  • ponekad glavobolja, osobito u potiljku

Bol se obično pogoršava tijekom dana, osobito ako dugo sjedimo bez pauze.

Tko je najčešće pogođen?

Ovaj sindrom često pogađa:

  • uredske radnike i IT stručnjake
  • vozače
  • osobe koje puno gledaju u mobitel ili laptop

Kako se liječi?

U terapiji se koristi:

  • manualna terapija (mobilizacija vrata i gornjih leđa)
  • ciljane vježbe za jačanje lopatica i vrata
  • edukacija o ergonomiji radnog mjesta
  • istezanje mišića koji povlače ramena prema naprijed

Redovita tjelovježba i aktivno sjedenje ključni su za dugoročno rješavanje ovog problema.

Objavljeno: 01.07.2025

copy

Hernija diska

Kad disk "iskoči" i pritisne živac

Hernija diska je stanje koje nastaje kada se ošteti vanjski sloj intervertebralnog diska, pa želatinozni unutarnji dio izlazi izvan svog normalnog položaja – najčešće u spinalni kanal, gdje može pritisnuti živčane korijenove. Diskovi su poput jastučića između kralježaka koji ublažavaju pritiske pri pokretima, no s vremenom ili uslijed naglog pokreta mogu oslabiti.

Zašto dolazi do hernije?

Glavni uzroci hernije diska uključuju:

  • degeneraciju diska s godinama
  • nepravilno podizanje tereta
  • dugotrajno sjedenje
  • nagli pokreti bez zagrijavanja

Rizični čimbenici su također višak kilograma, fizička neaktivnost i slabost mišića trupa koji stabiliziraju kralježnicu.

Koji su simptomi?

Simptomi ovise o tome gdje se hernija nalazi i koliko pritišće živac:

  • oštra bol u leđima, često s jedne strane
  • trnci, peckanje i slabost u ruci ili nozi
  • gubitak osjeta u zahvaćenom području
  • u težim slučajevima, poteškoće s hodanjem ili kontrolom mokrenja

Postoji više stupnjeva hernijacije: bulging (blago ispupčenje), prolaps, ekstruzija i sekvestracija (odvojeni dio diska). Svaki od njih može izazvati različite simptome.

Zašto je važna rana dijagnoza?

Hernija je jedan od najčešćih uzroka lumboišijalgije (bol koja se širi niz nogu). Ako se zanemari, može uzrokovati trajna oštećenja živaca.

Kako se liječi?

Većina hernija liječi se konzervativno, bez operacije:

  • fizikalna i manualna terapija
  • specifične vježbe za rasterećenje kralježnice
  • edukacija o pravilnom pokretanju i držanju tijela

U rijetkim slučajevima, kad simptomi traju mjesecima ili se pogoršavaju, preporučuje se operativni zahvat.

Objavljeno: 06.07.2025

copy

Cervikobrahijalni sindrom

Kada bol iz vrata putuje u ruku

Cervikobrahijalni sindrom je sve češće stanje kod osoba koje vode sjedilački način života, osobito onih koji puno rade za računalom. Riječ je o kombinaciji simptoma koji počinju u vratu, a šire se niz jednu ili obje ruke. Do simptoma dolazi zbog kompresije živaca ili promjena na diskovima u vratnoj kralježnici (cervikalni dio), koji utječu na osjet i pokret u gornjim ekstremitetima.

Zašto nastaje?

Vrat i kralježnica općenito ne vole statičnost – dugotrajno sjedenje bez kretanja, nepravilno držanje glave ili ramena te manjak aktivnosti doprinose povećanom pritisku na živčane strukture. S vremenom može doći do:

  • degenerativnih promjena na disku
  • hernijacije cervikalnog diska
  • upale i spazma okolnih mišića

Sve to može stvoriti pritisak na živčane korijenove koji izlaze iz vratne kralježnice i putuju prema rukama.

Koji su simptomi?

Simptomi se razlikuju ovisno o tome koji je živac zahvaćen:

  • bol u vratu koja se širi u rame, ruku ili prste
  • trnci, žarenje i slabost u ruci
  • pogoršanje simptoma pri pokretima vrata ili podizanju ruke
  • moguće je i smanjenje osjeta ili snage

Bol se često javlja na jednoj strani i ovisi o visini kralješka koji je zahvaćen (npr. C5, C6, C7…).

Tko je u riziku?

Posebno su pogođeni:

  • uredski radnici
  • osobe koje koriste mobitel ili laptop s pognutom glavom
  • vozači i svi koji dugo zadržavaju glavu u istom položaju

Kako se liječi?

Terapija uključuje:

  • manualnu i fizikalnu terapiju za dekompresiju živaca
  • vježbe jačanja dubokih mišića vrata i lopatica
  • korekciju posture i edukaciju o ergonomiji
  • u nekim slučajevima, privremeno korištenje ovratnika

Brza reakcija i pravilna terapija mogu spriječiti prelazak simptoma u kronično stanje.

Objavljeno: 06.07.2025

copy

Smrznuto rame
(Adhezivni kapsulitis)

Kad rame “zaključa” pokret

Smrznuto rame, stručno nazvano adhezivni kapsulitis, naziv je za stanje koje se najčešće javlja kod osoba srednje i starije životne dobi, a očituje se značajnim ograničenjem pokretljivosti ramenog zgloba. Rame doslovno "smrzne" – pokreti postaju otežani, bolni i ograničeni u svim smjerovima, osobito kod podizanja ruke iznad glave ili rotacija.

Zašto nastaje smrznuto rame?

Smrznuto rame najčešće nastaje postupno, bez jasnog uzroka, no može biti posljedica:

  • dugotrajne nepokretnosti ruke (npr. nakon ozljede ili operacije)
  • upale zglobne čahure
  • posturalnog disbalansa i slabosti rotatorne manžete

Kada mišići i ligamenti oko ramenog zgloba ne rade u balansu, dolazi do ograničenja biomehanike – normalnog kretanja zgloba. S vremenom zglobna čahura postaje zadebljana i “ljepljiva”, čime se smanjuje prostor za pokret.

Koji su simptomi?

Tipični simptomi uključuju:

  • bol u ramenu, osobito noću
  • ograničenost pokreta, i aktivnih i pasivnih (npr. ne možeš podići ruku ni uz pomoć druge ruke)
  • ukočenost, osobito kod podizanja, zakretanja ili češljanja

Rame se često čini kao da je “zaključano”, a svaki pokušaj pokreta izaziva bol.

Tko je u riziku?

Smrznuto rame češće se javlja kod:

  • žena srednje dobi
  • osoba s dijabetesom
  • ljudi koji su imali ozljedu ramena ili imobilizaciju ruke

Kako se liječi?

Liječenje je dugotrajno, ali učinkovito uz pravilan pristup:

  • manualna terapija za vraćanje pokretljivosti
  • vježbe istezanja i mobilnosti
  • fizikalne procedure za smanjenje upale
  • edukacija o pravilnoj funkciji zgloba

Rana intervencija i redovita terapija ključni su za sprječavanje trajnih ograničenja.

Objavljeno: 06.07.2025

copy

Tendinopatije

Kada tetive postanu bolne i osjetljive

Tendinopatije su upalna ili degenerativna stanja tetiva – struktura koje povezuju mišiće s kostima i omogućuju prijenos sile pri pokretu. Najčešće nastaju zbog kroničnog preopterećenja, loše posture ili ponavljajućih pokreta, a karakterizira ih tupa, lokalizirana bol koja se pogoršava aktivnošću.

Zašto nastaju tendinopatije?

Tendinopatije mogu biti posljedica:

  • ponavljajućih mikrotrauma
  • nepravilne tehnike izvođenja pokreta
  • slabe fleksibilnosti ili neravnoteže mišića
  • dugotrajne statične aktivnosti

U početku se razvija blaga iritacija, no ako se ne reagira, dolazi do upale tetive i njezine ovojnice, što značajno utječe na svakodnevno funkcioniranje.

Koji su simptomi?

Najčešći simptomi uključuju:

  • tupu, lokaliziranu bol u području tetive
  • pojačanu bol pri aktivnosti (npr. podizanje, hodanje, rotacija)
  • osjetljivost na dodir
  • moguća je i ukočenost u zglobu nakon mirovanja

Simptomi su izraženiji nakon ponavljanih pokreta ili istezanja zahvaćene tetive i mišića.

Tko je pogođen?

Tendinopatije su česte kod:

  • sportaša (tenisači, bacači, trkači)
  • osoba koje rade s rukama (građevinari, frizeri, maseri)
  • ljudi s lošom biomehanikom pokreta

Kako se liječe?

Uspješno liječenje uključuje:

  • manualnu terapiju i masažu
  • vježbe istezanja i jačanja zahvaćene muskulature
  • izmjenu aktivnosti i korekciju loše tehnike
  • u nekim slučajevima, protupalne terapije ili elektroterapija

Cilj terapije nije samo smanjenje boli, već i otklanjanje uzroka kako bi se spriječila ponovna pojava problema.

Objavljeno: 06.07.2025

copy

Sportske ozljede

Kada aktivnost prijeđe granicu izdržljivosti

Sportske ozljede obuhvaćaju širok spektar problema mišićno-koštanog sustava koji se javljaju tijekom ili nakon tjelesne aktivnosti. Iako su najčešće kod profesionalnih sportaša, vrlo često pogađaju i rekreativce, osobito ako se trenira bez pravilne pripreme, tehnike ili odmora.

Koje su najčešće ozljede?

Najčešća sportska ozljeda je:

  • distorzija gležnja – istegnuće ili djelomično puknuće ligamenata skočnog zgloba

No ozljede mogu zahvatiti bilo koji zglob ili mišić, uključujući koljena, ramena, laktove i leđa. Često su to:

  • istegnuća i nategnuća mišića
  • upale tetiva (tendinopatije)
  • udarci i kontuzije
  • rupture mišića ili ligamenata

Zašto dolazi do ozljeda?

Ozljede nastaju kada:

  • opterećenje premaši granicu izdržljivosti tkiva
  • nema dovoljno zagrijavanja
  • postoji loša tehnika izvođenja pokreta
  • tijelo nije dovoljno oporavljeno između treninga

Ponavljajući pokreti i nedovoljna snaga stabilizatora (core, kukovi, lopatice) dodatno povećavaju rizik.

Koji su simptomi?

Ovisno o vrsti ozljede, najčešći simptomi su:

  • bol pri pokretu
  • otok i osjetljivost
  • smanjena pokretljivost
  • u slučaju distorzije, često se javlja i nestabilnost zgloba

Važno je prepoznati ozljedu na vrijeme kako bi se spriječile dugotrajne posljedice.

Kako se liječe sportske ozljede?

Pristup ovisi o težini ozljede, ali najčešće uključuje:

  • odmor i imobilizaciju (u početnoj fazi)
  • manualnu i fizikalnu terapiju
  • ciljane vježbe rehabilitacije
  • edukaciju o prevenciji i pravilnoj tehnici

U težim slučajevima, poput potpunih ruptura, ponekad je potrebna i operacija.

Objavljeno: 06.07.2025

copy

Postoperativna ortopedska stanja

Ključ oporavka je dobra rehabilitacija

Postoperativna ortopedska stanja obuhvaćaju sve situacije koje nastaju nakon kirurških zahvata na mišićima, ligamentima, kostima ili zglobovima. Bez obzira na to je li riječ o rekonstrukciji ligamenata, ugradnji endoproteze ili šivanju mišića, oporavak ne završava operacijom – pravi posao tek tada počinje.

Zašto je rehabilitacija važna?

Nakon operacije, tkiva prolaze kroz proces cijeljenja. Bez adekvatnog pokreta, aktivacije i kontrole, lako može doći do:

  • ukočenosti zgloba
  • gubitka mišićne mase
  • ponovnog ozljeđivanja
  • trajnog smanjenja funkcije

Rehabilitacija ima za cilj povratak pune pokretljivosti, snage i funkcionalnosti – i to na siguran i kontroliran način.

Što obuhvaća postoperativna fizioterapija?

Oporavak se provodi kroz:

  • manualnu terapiju – za vraćanje pokreta i mobilnosti
  • fizikalne procedure – za smanjenje boli i otoka
  • kineziterapiju – ciljane vježbe jačanja, ravnoteže i kontrole
  • edukaciju pacijenta – kako se pravilno kretati i opterećivati operirani dio

Program rehabilitacije je uvijek individualan, prilagođen vrsti zahvata, dobi, tjelesnoj kondiciji i ciljevima pacijenta.

Tko sve treba ovakvu terapiju?

Postoperativna rehabilitacija je ključna za:

  • osobe s operacijom koljena (npr. ACL, meniskus)
  • operacije ramena (npr. rotatorna manžeta)
  • ugradnje umjetnih zglobova (kuk, koljeno)
  • zahvate na kralježnici ili prijelome

Bez pravilne terapije, i tehnički uspješna operacija može završiti lošim funkcionalnim ishodom.

Objavljeno: 06.07.2025

copy

Moždani udar (Insult)

Hitno stanje koje mijenja život

Moždani udar nastaje kada dođe do prekida opskrbe krvlju u određenom dijelu mozga. U oko 85% slučajeva razlog je začepljenje krvne žile (ishemijski udar), dok u preostalih 15% dolazi do puknuća krvne žile (hemoragijski udar). Bez dovoljne opskrbe krvlju, moždano tkivo počinje propadati, što može uzrokovati trajne posljedice.

Koji su simptomi moždanog udara?

Ovisno o dijelu mozga koji je zahvaćen, simptomi mogu biti vrlo različiti:

  • hemipareza ili hemiplegija – slabost ili potpuna oduzetost jedne strane tijela (ruka i noga)
  • afazija – problemi s govorom i razumijevanjem
  • ataksija – problemi s koordinacijom i ravnotežom
  • kognitivni problemi – poteškoće s pamćenjem, pažnjom i planiranjem
  • neglect – nemogućnost opažanja dijela tijela ili prostora
  • promjene u osobnosti i ponašanju

Zašto je važno brzo djelovanje?

Svaka minuta je bitna jer što prije započne liječenje, manja je šteta na mozgu. Hitna intervencija može spasiti živce i funkcije koje bi inače bile izgubljene.

Kako izgleda rehabilitacija nakon moždanog udara?

Rehabilitacija uključuje:

  • fizikalnu terapiju za vraćanje snage i pokretljivosti
  • radnu terapiju za učenje svakodnevnih aktivnosti
  • logopedsku terapiju kod problema s govorom
  • psihološku podršku za emocionalne i kognitivne poteškoće

Svaki slučaj je individualan, a cilj je maksimalna neovisnost pacijenta.

Objavljeno: 06.07.2025

copy

Bolovi u lopaticama

Zašto su često uporni i neugodni?

Bolovi u području lopatica spadaju među najčešće i najtvrdokornije probleme u fizikalnoj terapiji. Lopatice su vrlo mobilan dio tijela, a njihova funkcija usko je povezana s vratom, ramenima, rebrima i torakalnom kralježnicom. Funkcioniranje ovog složenog sustava ovisi o harmoniji svih uključenih mišića i zglobova.

Zašto se javlja bol u lopaticama?

Bol se najčešće pojavljuje zbog:

  • mišićnog disbalansa u području vrata, ramena ili gornjeg dijela leđa
  • nepravilnog držanja tijela
  • prekomjernog opterećenja ili stresa na određene mišiće
  • problema u torakalnoj kralježnici i rebrima

Bol može biti vrlo neugodan i često se širi u vrat, ramena ili prsni koš.

Kada bol u lopaticama može biti ozbiljniji problem?

Ponekad bol u lopaticama može imitirati bolove iz unutarnjih organa, kao što su:

  • srčane tegobe (angina pectoris)
  • probavne smetnje (npr. želudac)
  • plućne bolesti

Zbog toga je vrlo važno precizno dijagnosticirati uzrok boli.

Kako se liječi bol u lopaticama?

Liječenje uključuje:

  • manualnu terapiju i masažu za otklanjanje mišićnih napetosti
  • vježbe jačanja i istezanja za posturalnu korekciju
  • edukaciju o ergonomiji i pravilnom držanju
  • eventualno fizikalne postupke za smanjenje upale i boli

Pravovremenim pristupom moguće je dugoročno smanjiti ili ukloniti bol i poboljšati kvalitetu života.

Objavljeno: 06.07.2025

copy

Sindrom kubitalnog i karpalnog kanala

Kada živci trpe zbog pritiska

Sindromi kubitalnog i karpalnog kanala spadaju u takozvane kanalikularne sindrome. To znači da dolazi do pritiska ili kompresije živaca u uskim prolazima (kanalima) kroz koje ti živci prolaze na svom putu do ruke i prstiju.

Sindrom kubitalnog kanala

Kod kubitalnog kanala, kompresija se događa u području lakta, gdje živac nervus ulnaris prolazi kroz svoj žlijeb. Pritisak na ovaj živac može uzrokovati:

  • trnce i žarenje u prstenjaku i malom prstu
  • slabost hvata u ruci
  • bol u laktu i podlaktici

Ovaj sindrom je čest kod ljudi koji često savijaju laktove ili dugo drže ruke u savijenom položaju.

Sindrom karpalnog kanala

Sindrom karpalnog kanala je puno češći problem i događa se kada je pritisnut živac nervus medianus u području korijena dlana. Simptomi uključuju:

  • sijevajuću ili peckajuću bol u palcu, kažiprstu, srednjem i dijelu prstenjaka
  • trnce koje se često bude tijekom noći
  • slabost u hvatu i otežano držanje predmeta

Zašto se javljaju ovi sindromi?

Uzroci mogu biti:

  • dugotrajna statička pozicija ruke ili zgloba
  • ponavljajući pokreti (tipkanje, rad na računalu)
  • upalne promjene u tkivima oko živca

Kako se liječi?

Terapija obuhvaća:

  • nošenje ortoza za imobilizaciju zgloba
  • fizikalnu terapiju i manualne tehnike za smanjenje pritiska
  • vježbe istezanja i jačanja
  • u težim slučajevima, kiruršku dekompresiju

Pravovremenim liječenjem moguće je spriječiti trajna oštećenja živca.

Objavljeno: 06.07.2025

copy

Thoracic outlet sindrom

Kada prolaz između vrata i ramena zategne živce i žile

Thoracic outlet sindrom (TOS) nastaje kada dođe do kompresije brahijalnog pleksusa živaca ili krvnih žila u području između vrata i ključne kosti. Ovaj prostor je uski prolaz kroz koji prolaze živci i žile koji opskrbljuju ruku.

Zašto dolazi do kompresije?

Kompresija može biti posljedica:

  • nepravilnog držanja tijela, poput pogrbljenosti
  • ozljeda vrata ili ramena
  • anomalija kostiju ili mišića u tom području
  • ponavljajućih pokreta koji opterećuju vrat i rame

Koji su simptomi?

Simptomi TOS-a uključuju:

  • bol i nelagodu u vratu, ramenu i duž ruke
  • trnce i utrnulost u ruci i prstima
  • osjećaj slabosti u rukama
  • simptomi se obično pogoršavaju pri podizanju ruke ili istezanju vrata

Kako se liječi?

Liječenje se fokusira na:

  • korekciju posture i edukaciju o ergonomiji
  • manualnu terapiju i fizikalnu rehabilitaciju
  • vježbe jačanja i istezanja mišića vrata i ramena
  • u težim slučajevima, kirurški zahvat

Rana dijagnoza i pravilna terapija smanjuju rizik od trajnih oštećenja.

Objavljeno: 06.07.2025

copy

Rupture mišića

Kada mišić ili tetiva puknu pod pritiskom

Rupture ili puknuća mišića nastaju kada vanjske sile ili nagli pokreti premaše granicu izdržljivosti tetive ili samog mišića. To može dovesti do parcijalnog ili potpunog pucanja vlakana mišića ili do odvajanja hvatišta tetive s kosti.

Kako se događa ruptura?

Rupture najčešće nastaju:

  • tijekom naglih, jakih kontrakcija mišića
  • nepravilnim ili pretjeranim opterećenjem tijekom sportskih aktivnosti
  • traumom ili direktnim udarcem u mišić

Koje su vrste rupture?

  • Parcijalne rupture su djelomične, često manje vidljive ozljede. Osoba može i dalje hodati ili koristiti zahvaćeni mišić, iako s bolovima.
  • Kompletne rupture znače potpuni prekid mišićnih vlakana ili tetive, što uzrokuje nemogućnost izvođenja određenih pokreta i jasnu slabost.

Koji su simptomi?

Simptomi uključuju:

  • iznenadnu i oštru bol tijekom aktivnosti
  • otok i modricu na mjestu ozljede
  • gubitak funkcije mišića (kod potpunih ruptura)
  • nemogućnost izvođenja aktivnog pokreta zahvaćenim mišićem

Kako se liječe rupture?

Liječenje ovisi o težini ozljede:

  • kod parcijalnih ruptura primjenjuju se odmor, hladni oblozi, fizikalna terapija i postupno vraćanje aktivnosti
  • kompletne rupture često zahtijevaju kiruršku sanaciju i dugotrajnu rehabilitaciju

Pravovremena dijagnoza i liječenje ključni su za potpuni oporavak.

2025 Studio Lakoća pokreta. Sva prava pridržana.

Powered by ByteHive Labs

Go to top